Posebitosti naših vina proizlaze iz različitosti tala i mikroklimatskih uvjeta pojedinih položaja uzgoja vinove loze. Svi naši vinogradi pripadaju VINOGORJU HVAR.

Vinogradi u Starogradskom polju
Nalaze se na nekoliko lokacija između Jelse i Staroga Grada. „Ager Pharensis“ (u doba Rimljana), odnosno „Chora Pharou“ (u doba Grka), danas je područje pod zaštitom UNESCO-a i predstavlja najočuvaniji grčki katastarski plan. Parcelizacija  se očuvala zahvaljujući stoljetnom trudu hvarskih težaka, koji su grčke suhozide čuvali i obnavljali. Originalne parcele dimenzija 900 x 180 m, unutar kojih su kroz stoljeća nastale manje, dobro se vide iz zraka. S ponosom možemo kazati da i mi svojim radom pomažemo očuvanju ovog jedinstvenog agrarnog prostora. Tu uzgajamo većinom bijele sorte grožđa poput bogdanjuše, kuča, maraštine i pošipa od kojih nastaju naša vina Bogdanjuša, Cesarica i Stolno bijelo Carić.
Vinogradi u polju zahtijevaju manje ljudskog rada, jer je moguća primjena mehanizacije, ali su nešto zahtjevniji u pogledu zaštite vinove loze od bolesti zbog vlažnije mikroklime.

Vinogradi na bondama (stranama) oko Svirača
To su terasasti vinogradi, vrlo malih površina, ograđeni suhozidima. Tu se uzgaja sorta plavac mali. Nekada su bili poznati po OPOLU (naziv za ružičasto vino u Dalmaciji) koji je činio glavninu proizvodnje sviraškega kraja. S tih položaja dolazi grožđe za naše ružičasto vino Rosé Marino, crno Jubo’v te Stolno crno Carić. Plavac s ovog područja daje vrlo kvalitetno grožđe, ali drugačijeg „terroira“, od onog sa južne strane našeg otoka.
Zbog konfiguracije ovih vinograda, primjena mehanizacije je otežana, ali su zbog ocjednog tla i prozračnije mikroklime manje zahtjevni u zaštiti.

Vinogradi na Plažama
Naši vinogradi raspodijeljeni su na nekoliko lokacija na južnoj strani. Najveći je u Zavali, a najstrmiji pokraj mjesta Ivan Dolac na predjelu Zakupica. Mnoštvo sunčanih dana, veliki nagib terena, karbonatno tlo i visok postotak skeleta čine da ovi vinogradi daju najkvalitetnije grožđe, od kojeg proizvodimo vino Plovac Ploški i Plovac Ploški barrique.
Vinogradi strmog nagiba okopavaju se ručno, ali zbog povoljne insolacije i ocjednosti tla samo u iznimnim godinama zahtijevaju više od upotrebe sumpora.

SORTE

Bogdanjuša (Bogdanuša)
Autohtona je sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta, koja redovito daje kvalitetno vino. Bujnog je rasta i daje redovite, dobre prinose. Dozrijeva u 3. razdoblju. Koristi se za proizvodnju sortnog vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana, što se povezuje sa tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Koncentracija sladora je 17 – 20% i ukupna kiselost od 6,5 do 7,5 g/l.

Kuč (Trbljan)
Ova bijela sorta se smatra  autohtonom dalmatinskom sortom.Bujna je i visokorodna sorta.  Vino je harmonično, s nježnom ugodnom sortnom aromom. Dozrijeva u 4. razdoblju.
Koncentracija  sladora je 15-18% i ukupne kiselosti od 6 do 8 g/l.

Pošip
Ova bijela sorta grožđa porijeklom je sa otoka Korčule, a sve više se uzgaja i kod nas na Hvaru. Ime je vjerojatno dobio zbog šiljastog oblika bobica koji podsjeća na izduženu stranu (šip) oruđa za obradu tla (mašklina).   Rodnost mu je redovita i vrlo dobra. Pošip daje tipično jako i aromatično dalmatinsko vino. Dozrijeva u 2. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 17 do 25%, a ukupna kiselost od 6,0 do 8,5 g/l.

Maraština (Rukatac)
Ova je sorta od svih bijelih najraširenija u Dalmaciji. Na Korčuli, ali i na nekim drugim mjestima je zovu rukatac, jer oblik grozda podsjeća na tijelo sa dvije ruke. Porijeklo nije razjašnjeno. Moguće je da je autohtona sorta, ali i da se radi o jednoj od malvazija iz Italije. Zovu ga i žensko vino, jer su alkoholi umjereni i ima cvjetni miris. Dozrijeva u  3. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 18- 24%, a ukupna kiselost 4-7 g/l.

Darnekuša (Drnekuša)
Autohtona je crna sorta otoka Hvara, uzgaja se u Ageru, sporadično na području hvarskih Plaža te Vorhu (vrhu otoka). Dozrijeva u 3. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 17 do 19%, a ukupna kiselost od 6 do 7 g/l.

Plavac mali
Sorta je koja od svih hrvatskih autohtonih ima najjače adute za uspoređivanje sa čuvenim svjetskim sortama. Ne zna se točno porijeklo, ali genetskom je analizom dokazano da su mu roditelji dobričić i crljenak (zinfandel). Moglo bi se kazati da je to sorta koja daje bolje rezultate što su gori uvjeti (plaže), dok u dubokim tlima Starogradskog polja teško dozrijeva. Dobre rezultate daje i na terasastim vinogradima oko Svirača.
Vina  od plavca su bogata ekstraktom i imaju visoki postotak alkohola te su sposobna dugo godina napredovati u bačvi i boci. Dozrijeva u 4. razdoblju.

Prošle godine žalili smo se na kišno proljeće, a što nas je tek ove godine snašlo! Zimsko razdoblje oborilo je sve rekorde u padalinama. Kiše su padale gotovo svakodnevno, protekli su svi otočni potoci, a u Ageru se stvorilo jezero i potopilo 15 tak hektara vinograda i makije. Borba sa bolestima uspješno je  provedena, što je rezultiralo zdravim i kvalitetnim urodom. Prva ljetna kiša  pala je u pravi trenutak.  Berba je počela nešto kasnije nego prošle godine, a kiša je nekoliko puta remetila raspored branja, ali i "razvodnila" dio uroda. Il je nedostaje, il je ima previše. Tako je to u vinogradu!