Otok Hvar obiluje mnoštvom biljnih i životinjskih vrsta. U našim vinogradima koristi se mehaničko suzbijanje korova, obradom tla i košenjem. To svakako pomaže očuvanju biološke raznolikosti, ali i prirodne ravnoteže agroekosustava vinograda. Rubovi su obrasli cvatućim korovima i drvenastim autohtonim biljem ( ružmarin, kadulja, koromač, mak ...), a stari vinogradi često dijele rubne dijelove sa maslinama i drugim mediteranskim kulturama.
 |
 |
Mnoge vrste koje rastu kao korov u našim vinogradima imaju i svoju pozitivnu stranu. Neke od njih su ljekovite, kao npr. kadulja, koromač, ružmarin. Neke od njih su i jestive pa su dio (naše) tradicionalne prehrane na otoku Hvaru. Zovemo ih DIVJE ZEJE, ili u drugim krajevima Dalmacije MIŠANCA. Tu spadaju vrste poput maka, koromača, cikorije i dr. koje se u rano proljeće, a naročito u Velikom tjednu kuhaju i poslužuju kao večernji obrok.
Neke imaju i druge namjene pa tako gominjača (crkvina) koja raste po gomilama (suhozidima) se od davnina koristila kao sredstvo za čišćenje kamenca u bocama i bocunima, jer ga njezin sok otapa.
 |
 |
Hvarski vinogradi, a tako i naši, ne predstavljaju tipičnu monokulturu koja prevladava u većini svjetskih vinorodnih područja. Ovaj prostor je karakteriziran malim površinama pod vinovom lozom koja se izmjenjuje s drugim poljoprivrednim kulturama, divljim raslinjem i suhozidima. Zajedno stvaraju dinamični krajobraz, koji posjetitelje našeg otoka ne ostavlja ravnodušnim. Najljepše doba godine je svakako proljeće, tada se cijeli otok zazeleni i procvjeta, a mirisi mediteranskog bilja ispunjavaju zrak. Mnoštvo životinjskih vrsta budi se i započinje novi životni ciklus, a vinova loza započinje novu borbu sa bolestima, suncem i kišom, kako bi nam donijela novi rod.
U veljači 2009. godine, svih nas je iznenadio snijeg. Čarobna bijelina hvarskih vinograda pod snijegom oduševljavala nas je puna 3 dana. Kao i u cijeloj Dalmaciji snijeg je radost za velike i male, događa se vrlo rijetko, a tad kao da sve drugo postane nevažno.
 |
 |
Od pojave pepelnice 1845. g. u europskim vinogradima, sumpor je neizostavno sredstvo za zaštitu vinove loze. Ni pojava novih fungicida nije umanjila njegovu važnost, jer se njegova djelotvornost održala do današnjih dana. Osim pepelnice, suzbija i crnu pjegavost vinove loze.
Djeluje protektivno i kurativno na pepelnicu, jer je ona ektoparazit (živi na listu loze, a svojim organima haustorijama prodire u biljno tkivo i crpi hranjiva). U našem kraju pepelnicu nazivamo i NEDAĆA, što i zaista jest, jer ako se ne suzbija može direktno smanjiti urod. Osim lišća napada i bobice, koje pucaju i podložne su daljnjem napadu drugih bolesti. No, neko vrijeme dala je prednost dalmatinskim vinima, jer je kod nas stigla tek 1852.g. Za to vrijeme dalmatinska vina postizala su visoku cijenu i bila su vrlo tražena u Veneciji.
Hvarska tla najčešće su siromašna organskom tvari, koja je temelj plodnosti svakog tla. Zbog toga već niz godina koristimo organska gnojiva i poboljšivače kako bi osigurali što povoljnije uvjete za rast vinove loze u našim vinogradima. Na taj način ne samo da se postiže uravnoteženija gnojidba, za razliku od kemijski sintetiziranih gnojiva, već se i pridonosi smanjenju utjecaja sušnog razdoblja, jer organska tvar djeluje poput spužve za vodu u tlu.
